Od decembra 2007. do maja 2008. NSHC, u saradnji sa ŠOSO „Milan Petrović“ iz Novog Sada, realizovao je projekat „Naša škola“. Cilj projekta je da doprinese razvoju i primeni modela inkluzivnog obrazovanja kroz jačanje kapaciteta nastavnog i stručnog osoblja škola u Novom Sadu za rad sa decom sa poteškoćama u razvoju. Nakon sprovedenog istraživanja potreba nastavnog i stručnog osoblja osnovnih škola za unapređenjem znanja i veština u radu sa decom sa posebnim potrebama u obrazovanju, biće pripremljen i štampan Priručnik i organizovani seminari za nastavno i stručno osoblje osnovnih škola. Projekat se odvijao uz podršku Save the Children u okviru Programa „Smanjenje efekata siromaštva na decu sa posebnim potrebama u Srbiji i Crnoj Gori“.
Rezime istraživanja potreba nastavnog i stručnog osoblja osnovnih škola za unapređenjem znanja i veština u radu sa decom sa posebnim potrebama u obrazovanju, februar 2008.
Rezultati dobijeni ovim istraživanjem pokazuju da nastavno i stručno osoblje osnovnih škola Novog Sada najviše podržava inicijative masovnijeg uključivanja romske dece u redovne škole. Generalno, stav je podržavajući (u potpunosti, ili sa sumnjom da je to kod nas moguće) kad su u pitanju inicijative za masovnijim uključivanjem dece sa telesnim invaliditetom, dece sa poremećajima u ponašanju i dece sa senzornim invaliditetom. Inicijative za masovnijim uključivanjem u redovne škole dece sa graničnim intelektualnim sposobnostima i lako mentalno ometene slabije su prihvaćene sudeći po rezultatima ovog istraživanja. Najmanje se podržavaju inicijative za masovnijim uključivanjem dece sa autizmom u redovne škole. Ispitanici koji su odgovorili da ne podržavaju uključivanje dece sa posebnim potrebama u redovne škole u najvećem broju slučajeva smatraju da sa ovom decom treba da radi specifični kadar kao i to da škola i nastavnici nisu pripremljeni za rad sa ovom decom.
Većina ispitanika je spremna za rad sa decom koja imaju različite vrste posebnih obrazovnih potreba, ali uz podršku i osnaživanje. To nije slučaj jedino kad su u pitanju deca sa autizmom sa kojom velika većina ispitanika nije spremna za rad. Nastavno/stručno osoblje škola najpripremljenije je za rad sa romskom decom u odnosu na ostale kategorije dece sa posebnim potrebama.
Rezultati pokazuju da bi nastavnom/stručnom osoblju osnovnih škola trenutno najviše koristilo stručno usavršavanje za rad sa decom sa poremećajima u ponašanju, a zatim sa decom sa graničnim intelektualnim sposobnostima i lako mentalno ometenom decom.
Ispitanici smatraju da im je najpotrebnija podrška u izvođenju nastave kako bi se osećali što kompetentnije kad je u pitanju rad sa decom sa posebnim potrebama.
Kada su u pitanju teme koje ispitanici smatraju najkorisnijim za unapređenje rada sa decom sa posebnim potrebama, utvrđeno je da postoji više različitih tema koje smatraju važnim, no izdvajaju se teme: Psihološke osobenosti pojedinih kategorija dece sa posebnim potrebama i Održavanje pažnje i motivacije za učenje dece sa posebnim potrebama.
Ispitanici smatraju da je najvažnije obezbediti paralelnog edukatora kako bi bio omogućen kvalitetan rad sa decom sa posebnim obrazovnim potrebama. Pored ovog uslova, velika važnost data je i kontinuiranoj stručnoj podršci specijalnih škola.
Većina ispitanika nije nikada prisustvovala edukacijama za osnaživanje kad je u pitanju rad sa decom sa smetnjama u razvoju i decom iz drugih marginalizovanih grupa. U tom smislu, od velikog je značaja što će upravo osoblju škola koje su učestvovale u istraživanju biti ponuđena besplatna stručna edukacija iz ove oblasti.